All posts by belgradephotomonth

Waiting – Aleksandra Lekovic

Gallery RTS

20th April – 2nd May 2017

The photographs from the Belgrade’s homeless shelter capture the time and the space in which  the beneficiaries of different ages, psychical and physical conditions, are waiting for something. They are waiting to be put in a nursing home, waiting for the lunch time, coffee, a cigarette…waiting to go farther away. There’s no life course as we usually know it, because these people are not part of the system. Like some kind of visions, they float in the  space of the photographies, indifferent to /not aware of the beholding eye of the camera which confirms their absence from the value system that surrounds them.

Čekanje – Aleksandra Leković

Galerija RTS

20. april – 02.maj 2017.

Fotografije iz prihvatilišta za beskućnike u Beogradu beleže vreme i prostor u kom štićenici različitog životnog doba, psihičkog i fizičkog stanja, čekaju nešto. Da budu smešteni u dom za stare, da dođe vreme za ručak, kafu, cigaretu… da odu dalje. Životni tok, kakav uobičajeno poznajemo, ovde ne postoji, jer ovi ljudi nisu deo sistema. Kao vizija, lebde u prostoru fotografije, nemarni/nesvesni posmatračkog oka kamere koje potvrđuje njihovo odsustvo iz  sistema vrednosti oko njih.

Following the Light – Photo Assocation of Serbia

Gallery 73

20st April – 2nd April 2017.

FOLLOWING THE LIGHT is the Photo Association of Serbia’s traditional exhibition of awarded photographs in the previous year. The formal opening of this eleventh consecutive exhibition is scheduled for Thursday, 20 April, at 7 p.m. at Galerija ’73 (Požeška 83a, Banovo Brdo). The exhibition will remain open until 2 May 2017.

Belgrade Photo Month, Galerija ’73 and the Photo Association of Serbia will continue their successful cooperation by organizing a springtime, traditional FOLLOWING THE LIGHT photography  exhibition. FOLLOWING THE LIGHT is the Serbian Photo Association’s presentation of the best achievement of its foremost authors, an annual review of amateur photography aimed toward the affirmation of photography and its authors. The exhibits comprise all the photographs that have received awards in the course of 2016 at leading exhibitions in the country and abroad. On this occasion, the digital collection of PAS contemporary photographs has been expanded to include the new works of some 50 authors.

FOLLOWING THE LIGHT can safely be qualified as the exhibition of exhibitions in Serbia. It is a presentation of the best photographs of Serbian authors who have won gold, silver, and bronze
prizes at renowned first class competitions at home and at international competitions abroad,
primarily those under the patronage of FIAP (Fédération Internationale de Art Photographique). This year’s catalogue, as in former years, will have a list of works and will feature a reproduction of each of the exhibited authors. The exhibition at Galerija ’73 will also display one work of each author, with the aim of presenting to the public the current achievement of PAS members. The exhibited photographs are of high quality and fittingly arranged for the exhibition, in keeping with the practice of former years of presenting in the springtime term at Galerija ’73 the award-winning works of members of the Photo Association of Serbia.

FOLLOWING THE LIGHT have been held since 2007, with this year’s as the eleventh consecutive
exhibition.

Na tragu svetlosti – Foto savez Srbije

Galerija 73

20.aprila – 2.maj 2017.

NA TRAGU SVETLOSTI je tradicionalna izložba Foto saveza Srbije nagrađenih fotografija iz prethodne godine. Svečano otvaranje ove 11-te po redu izložbe je zakazano za četvrtak 20. aprila od 19 časova u Galeriji '73 (Požeška 83a, Banovo Brdo). Izložba će biti otvorena do 2. maja 2017. godine.
Beogradski mesec fotografije, Galerija 73 i Foto savez Srbije uspešno nastavljaju saradnju u vidu organizovanja prolećne, tradicionalne izložbe fotografija „Na tragu svetlosti“. Izložbom fotografija „Na tragu svetlosti“ Foto savez Srbije prezentuje najnovija ostvarenja svojih najuspešnijih autora, u vidu godišnje smotre, pre svega, amaterskog fotografskog stvaralaštva radi afirmacije fotografije i njenih autora. Selektovane su sve fotografije koje su tokom prethodne 2016. godine nagrađivane na izložbama najvišeg ranga u zemlji i inostranstvu. Ovom prilikom digitalna zbirka savremenih radova FSS proširena je za nove radova od oko 50 autora.
Za izložbu „Na tragu svetlosti“ slobodno se može reći da je to izložba nad izložbama u Srbiji. Zato što je tu reč o predstavljanju najboljih fotografija isto toliko fotografa iz Srbije koji su osvojili zlatne, srebrne i broznane medalje na najznačajnijim domaćim foto konkursima prvog ranga, kao i na međunarodnim izložbama širom sveta, a pre svega pod patronatom FIAP-a (Međunarodne organizacije umetničkih fotografa). Ovogodišnji kvalitetni katalog, kao i prethodnih godina, ima će  spisak svih radova i reprodukciju po jednog rada od zastupljenog autora. Za izlaganje u Galeriji 73 takođe je predviđeno da svaki autor bude zastupljen sa po jednim radom, sa namerom da se publici na najbolji način prezentuju savremena ostvarenja članova FSS. Izložene fotografije su kvalitetno izrađene i adekvatno opremljene za postavku, kao što je bilo i prethodnih godina od kada se u prolećnom terminu u Galeriji 73 predstavljaju nagrađeni radovi članova Foto saveza Srbije.

Izložbe „Na tragu svetlosti“ održavaju se od 2007. godine i ovogodišnja je JEDANESTA u nizu.

Genius Loci – Milica Nikolić

Kula Gardoš

19. – 29.aprila 2017.

Izložba fotografija i instalacije – Genius Loci, nastala je kao rezultat proučavanja kombinacije analogne fotografije, digitalnog printa i reciklaže. Analogni printovi kolor fotografija okružuju multimedijalnu instalaciju načinjenu od recikliranog papira, fotografije i raznih organskih odpadaka nađenih na obali Dunava, kao sto su suvo granje, lišće, perje, bambus. Tehnikom ručno recikliranog novinskog papira, razne misli, stavovi, informacije odštampane u njima su istopljne i samlevene u pulpu kojoj je unešena čista iskonska ideja – seme. Papir sa semenjem je sa jasnom namerom okarakterisan motivom preminule ptice tokom zime. Time se odaje počast svim tim divnim bićima koja su živela i žive u staništima vekovima unazad još iz doba Skordisaca koji su među prvim narodima naselili donje obale Dunava. Skrivene bele paperjaste konture ptice, na centralnoj instalaciji izložbe, iz koje buja život zasejanih biljaka podunavskog predela predstavljaju bardo ili među- stanje smrti i ponovnog rođenja po drevnom tibetanskom verovanju. Ovaj pojam ne mora nužno da bude shvaćen kao spiritualan već kao period blokada prouzrokovane ne samo negativnim već i meditativnim stanjem duha. Taj duboki mir je tražen u šumi i kanalima Velikog ratnog ostrva, obalama Dunava i uskim sokacima Zemuna čiji kadrovi okružuju tu zaleđenu ali probuđenu dušu
životinje kao njeni zaštitinici tokom njenog preobržavanja. Duhovni zaštitnici mesta, Genius Loci (lat.), danas više definisana kao karakteristična atmosfera prostora je sakrivena u motivima na fotografijama koji ostalja slobodu posmatraču da ih oseti, poštuje i pronađe na tim mestima. Sam čin zalivanja fotografije u instalaciji i vreme pre početka klijanja samih biljaka predstavlja fazu drugog bardo-a i vremena kada se usnulo semenje budi kao iz lucidnog sna, sa svesnom namerom ka svom postanju. Nakon putovanja njihovih energija, iz fotografije niču klice, probijaju se kroz štampane slojeve pulpe razgrađujući sliku kraja, tj zamrznute ptice. Svi smo pozvani da učestvujemo u tom procesu bilo posmatrajući ili podstičući kruženje čiste energije zalivanjem izdanaka dok tragamo za
nekim svojim genius-ima.

Edvard Munk je u svojoj svesci “Drvo znanja u dobru i u zlu” naveo: “Iz mog trulog tela cveće će nići – i ja cu u njima biti – večnost.”

Milica Nikolić

The Good Wife – Deyan Clement

Belgrade University Library

19th April – 13th May 2017

 

The good wife, is comprehensive, multimedia project from 2015. started with series of self-portraits in which the author is questioning the role that woman has in the contemporary society, where this
‘contemporary’ is more like a linguistic curtain, that hides totally opposite show and intent from the
patriarchy, to save its positions and domination. With ironic approach, author uses his body and props, trying to trivialize the ideas of ‘the good wife’, playing with frequent stereotypes, from the typical ones, good mother, to flower fixer or the queen of the kitchen. His heroines are free from their identity; they are static, frozen and ‘nicely packed’ sculptures, perfect ornaments for your home. This question could be generalized to the point where we can ask ourselves one even more schizophrenic than this, why the bad is bad and the good is good, and what is criteria for that polarization. Or, if woman has a right to choose, how than she can’t have her own choice.How do we find the balance in those irreconcilable positions, the ones that the society give to me and the ones I choose myself, it is most important question in the second part of the work, where the focus is “in her eyes” , and asks us to look and see what it is that she is seeing.

Retraditionalization is more and more in everyday life, and in many bigger cultures than the one we live in, but what is interesting for Clement, is the phenomenon of mythologization and fiction in those traditions we learn about; in mainstream media we see a woman fighting against a woman who gave her right to be in mainstream media and fight for or against anything; very common conflict between what the lobbyist is saying and the way that he lives; terrifying statistic that each year is rising more and more in violence against woman, from the psychological one to the one with fatal outcome; all of that is motivation for this work to be created. For the author most important thing is making philosophical task, not the reason for debate or building up of your own side on this topic, but the reason to think about it, to question it, to analyze yourself and the world around you through his artistic idea.

The Good Wife – Deyan Clement

Galerija umetničkog centra Univerzitetske biblioteke Svetozar Marković

19. april – 13.maja 2017.

 

The good wife, je obuhvatan, multimedijalni projekat započet 2015. godine serijom auto-portreta uz
pomoć kojih autor preispituje ulogu koja se priželjkuje za ženu u savremenom društvu, gde ovo ’savremeno’ postoji mnogo više kao lingvistička zavesa, iza koje svakodnevno posmatramo potpuno
suprotne predstave i nakane partrijarhata da očuva svoje položaje i dominaciju. Ironičnim pristupom autor koristeći svoje telo i rekvizite, performativno obesmišljava ideje o ’dobroj ženi’, poigravajući se sa učestalim stereotipima, od onih najklasičnijih, dobra majka ili hrišćanka, do popravljačice cveća i kraljice kuhinje. Clement svoje junakinje lišava identiteta, one su statične, zaleđene i ’pristojno upakovane’ skulpture, savršeni ukrasi za vaš dom. Ovo pitanje moglo bi se generalizovati do te mere da nas suoči sa još shizofrenijim, zašto je loše loše a dobro dobro, i kakvim se kriterijumima dolazi do te polarizacije. Ili ako žena ima pravo na izbor, zašto nema pravo na sopstveni izbor, i sl. Kako pronaći balans u nepomirljivim pozicijama, one koje mi je društvo dodelilo i one koju sam sama
izabrala, dakako je pitanje koje se provlači u nastavku projekta, gde se akcenat premešta fotografijom u predložene stvarnosti određene žene i poziva nas da postanemo saučesnici u njenim realnostima ’gledajući njenim očima’.

Retradicionalizacija je sve češća pojava i u mnogo većim i razvijenijim kulturama od one u kojoj mi živimo, ali ono što je zagonetno za Clementa, jeste primetan fenomen mitologizacije i izmaštavanja
tradicija kada se retradicionalizacija prodaje kao politika; u mejnstrim medijima slušamo žene koje se bore protiv žena zahvaljujući kojima su dobile pravo da se bore na mejnstrim medijima protiv bilo čega; čest sukob onoga što se lobira i načina na koji lobista živi; užasavajuća statistika koja svake godine beleži obaranje prethodnog rekorda u nasilju nad ženama, od psihološkog do nasilja sa smrtnim ishodom; sve to su pokretači ovog projekta i otuda izbor ironije kao najvažnijeg oružja za otpor. Za autora je najvažnije stvoriti filosofski zadatak, ne povod za debatovanje ili građenje – nadograđivanje stava, per se, već povod da mislimo, da se pitamo, da analiziramo i sebe i svet oko sebe kroz ovu umetničku ideju.