BPM 2019: Otvaranje festivala / Novi talenti / Instagram

28. mart u 19h
UK Stari grad
Kapetan Mišina 6a, 11000 Belgrade, Serbia

Izložbe su otvorene od 28/3 do 1/4 i od 10/4 do 23/4.
Exhibitions are open from 28/3 to 1/4 and from 10/4 to 23/4.

Zadovoljstvo nam je da vam poželimo dobrodošlicu na četvrto izdanje Beogradskog meseca fotografije, umetnički događaj koji neprekidno raste.

Kao što mi volimo da kažemo, ovaj festival pripada i vama i nama; to je festival namenjen Beograđanima i građanima Srbije, ali i svim onim ljubiteljima fotografije iz celog sveta koji žele da u njemu uživaju, bilo uživo bilo preko interneta.

Od osnivanja festivala 2016. godine mnogo toga se promenilo: od članova tima do same vizije festivala, njegove vidljivosti u medijima, različitih vidova podrške koju dobijamo od volontera i od institucija.

Svake godine osećamo sve veću obavezu da nastavimo da unapređujemo kvalitet festivala i širimo krug ljudi do kojih dopiremo, a to nije lak zadatak. Svesni smo da smo prošlogodišnjim izdanjem festivala, u pogledu kvaliteta izloženih radova, podigli lestvicu visoko i uprkos nezavidnoj situaciju u Srbiji što se tiče finansijske podrške kulturim manifestacijma i kulturi uopšte, istrajaćemo u našim naporima da učinimo festival još posebnijim. Imaginacijom i kreativnošću ove izazove ćemo pretvoriti u konkretne ciljeve kako bismo nastavili da promovišemo fotografiju u Srbiji, ali i fotografe iz Srbije predstavljamo međunarodnoj publici. Za nas će 2019. godina biti godina važne tranzicije.

U ime tima Beogradskog meseca fotografije, hvala vam svima. Hvala svim učesnicima i posetiocima; svim partnerima koji su nam ponudili izložbene prostore i izložbe; svim našim volonterima, sponzorima, organizacijama koje su pomogle da se naš san ostvari
.
Unapred se radujemo ponovnom susretu u Beogradu 2020. godine.

David Pužado

•NOVI TALENTI 2019•

PROMENA JE INFORMATIVNA, UOBIČEJENO JE NEKORISNO.
VILEM FLUSER, ZA FILOZOFIJU FOTOGRAFIJE

Fotografski medij danas je masovno dostupan i omogućava korisnicima da ga upotrebljavaju na različite načine sa umetničkim aspiracijama ili bez njih. Bez obzira na težnje i aspiracije autora, u fotografskim rezultatima se može pronaći kvalitet koji određenu fotografiju ili seriju fotografija izdvaja u odnosu na mnoštvo drugih
koje se ukalapaju u matrice proizvodnje fotografija. Matrice proizvodnje čine fotografije redundantnim, matrice nepogrešivo instrumentalizuju fotografije u izgradnji klišea koji pojmovno konstruišu naše poimanje stvarnosti, uslovljavaju naše interakcije i kontrolišu naše granice. Koje bi to svojstvo bilo koje bismo mogli
nazvati umetničkim u domenu savremene fotografske prakse? Rekla bih da je to prepoznavanje matrice koja se ustalila u korišćenju medija, moć umetnosti da razgoliti kontekst u kome konspirativno sudeluje fotografski medij i prikaže nam uloge svih aktera u jasnom svetlu i konstelacijskim relacijama u okviru šireg sociološkog okvira. Zato ovogodišnji pobednici konkursa Novi talenti 2019. doprinose razumevanju određenih tema koje su globalno i goruće važne: ekoloških, političkih, odnosa privatno-javnih, odnosno, tema seksualnosti. Primećuje se da mladi naraštaji uviđaju moć fotografije da kritički ukaže na probleme današnjice uz precizno poznavanje žanrovskih potencijala i formi fotografskog izraza u iskazivanju stava i analizi društvenih fenomena. Međutim,
veliki broj pristiglih aplikacija svedoči i o vrsti ograničenosti upotrebe medija na sentimentalno beleženje svetova koji nestaju, dodajući više na tas koji teži ka smrti a ne ka životu, a upakovan je u lepotu i bezazlenost. Svet je danas daleko od situacije bezazlenosti, više je u situaciji bezizlaznosti kakva nam se prikazuje u svetu koji koristi fotografiju da bi anulirao moć pojedinaca i čitavih kolektiva, građana i celokupnih društvenih sistema, kroz distribuciju slika putem medija, kroz disemnaciju fluidnih medija putem društvenih mreža, gde
bi umetnost u stvari trebalo da bude šilo koje će permanentno bušiti taj virtuelni balon. Bez obzira što se balon neverovatnom brzinom obnavlja, istom progresijom obnavlja se i oštrica umetnosti.

Maida Gruden

Ovo je četvrto izdanje našeg konkursa Novi talenti, ponovo uz podršku Nikon Srbija koji su sa nama od prve godine festivala.

Kao i u prethodnim izdanjiima festivala, nastojali smo da sastav našeg četvoročlanog žirija bude što eklektičniji. Ovaj put njega čine: Marina Paulenka – osnivač i umetnički direktor međunarodnog festivala fotografije Organ Vida, Miroslav Karic@ – istoričar umetnosti, Maida Gruden– urednik likovnog programa u Domu kulture Studentski grad u Beogradu i Evita Goze – pisac, kustos, menadžer u galeriji ISSP.

Oni su imali veoma težak zadatak da, od čak 94 pristigle prijave koje su zadovoljavale uslove konkursa, izaberu tri najbolja projekta.

Predloge projekata na konkurs je poslao približno isti broj ženskih i muških umetnika, a prijave su stigle iz 40 različitih zemalja. Najviše ih je došlo iz Srbije (20%), Španije (7%) , zatim iz Brazila, SAD i Indije (5%).
GRAIN će pripremiti posebno izdanje u kom će predstaviti rad 10 finalista.
Hvala i Embassy of the Netherlands in Serbia and in Montenegro na podršci.

The exhibition will include the projects:
Debbie Schoone – How to farm fish
Julian M Johnson – Marfan Syndrome
Nikita Svertilov – Custom pleasure
Sebastian Welles – Utopia

•INSTAGRAM 2019•

Instagram su pre skoro devet godina kreirali Kevin Sistrom (Kevin Systrom) i Majk Kriger (Mike Krieger). Prvobitno su ga razvili za korišćenje na Epl (Apple) uređajima. U prva dva meseca od pokretanja, Instagram je privukao dva miliona korisnika a na kraju prve godine njegovog postojanja ta cifra je dostigla deset miliona. Pre sedam godina, u mesecu aprilu, Instagram je postao dostupan na Android telefonima i za prva 24 časa preuzet je milion puta. U septembru 2017.godine imao je 800 miliona registrovanih korisnika.

Instagram je, sa svojim specifičnim kvadratnim formatom 1:1 i izborom filtera koji se mogu primeniti na slike, započeo kao omaž Kodak Instantu i Polaroidu. Od 2015.godine Instagram dozvoljava postavljanje fotografija u formatu pravougaonika.

Fotografija koja je do sada dobila najveći broj lajkova na Instagramu, čak 52,3 miliona, je fotografija jajeta koju je objavio @world_record_egg u januaru 2019. godine.

Tim Beogradskog meseca fotografije je pre tri godine odlučio da napravi otvoreni konkurs za korisnike Instagrama. Iz godine u godinu broj prijava je nevorovatno brzo rastao, da bi 2019.godine dostigao 1100 prijavljenih fotografija.

Članovi tima i nekoliko saradnika Beogradskog meseca fotografije napravili su selekciju ne znajući unapred ko su autori radova i te izabrane fotografije čine Instagram izložbu Beogradskog meseca fotografije za 2019.godinu.

Share

Mitar Mitrović – Impresionizam

Mar 25 at 8 PM – Mar 31 at 8 PM

Kulturni centar GRAD
Braće Krsmanović 4, 11000 Belgrade, Serbia

Impresionizam je rodjen u studiju cuvenog fotografa koji je dozvolio da mladi slikari, okupljeni u udruzenju, izlazu svoja dela. Veza impresionizma i fotografije ostala je neraskidiva od te prve izlozbe do danas. Jezik fotografije i slikarstva je jako slican i one jedan na drugu uticu vec vise od jednog veka. Serija fotogarfija koji radim je ekperiment i inspirisana je Impesionizmom i Impresionistima, zacetnicima moderne umetnosti, nastavljajuci neraskidivu vezu izmedju slikarstva i fotografije.

Mitar Mitrović

Pophor Krsmanac će ucestvovati u otvaranju izlozbe

U Petak 30.3 Mitar Mitrović ce voditi kroz izlozbu i pricati o projektu

Share

Cracow Fashion Week 2018

12. marta 2018. godine u Grey Gallery kulturnog centra Nowa Huta u Krakovu održano je zvanično otvaranje izložbe “Focus on Fashion – međunarodna izložba modne fotografije” – jednog od događaja Cracow Fashion Week-a 2018. Na izložbi su učestvovali diplomci i učenici škole kreativne fotografije (organizatora izložbe), kao i gostujući strani fotografi. Projekat je kreiran u saradnji sa Belgrade Photo Month i letmeitalianiou.com

Preuzmite Cracow Fashion Week katalog

Share

Običan svet – izložba fotografija Marcin-a Ryczek-a

Večeras 30. aprila 2018. godine u 20h, otvaranje izložbe fotografija Marcin-a Ryczek-a, pod nazivom “Običan svet”, galerija Pro3or, Koče Popovića 9

Serija fotografija „Običan svet“ sastoji se od minimalističkih i konceptualnih fotografija koje deluju putem simbola i tako se odmah čine poznatima. Minimalna forma za minimum supstance – to je njihova najizraženija osobina i vodeća ideja. Potičući iz stvarnog sveta, ove slike imaju formalnu referentnost na geometrijska tela, jednostavne linije i obrasce. Crno-bele slike naglašavaju minimalističke osobine slika, a takođe su i omaž klasičnoj tradiciji umetničke fotografije.

Marcin Ryczek je podelio svoj opus u dve faze – proces razlikovanja i proces očekivanja. To razlikovanje predstavlja intenzivno posmatranje stvarnosti i potragu za neobičnim na naizgled običnim mestima. Očekivanje je potraga za trenutkom u kom se dešava nešto što čini vidljivo opipljivi odraz umetnikovih ličnih razmatranja i promišljanja.

Ove fotografije su metaforične, višesmislene i univerzalne, te tako aktiviraju maštu i pozivaju na individualna tumačenja.

Prevod Mirjana Kosic

Share

Profinjena erotika jedne fotografske priče – izložba fotografija Stanka Abadžića

Danas 30. aprila 2018. godine u 18h, otvaranje izložbe fotografija Stanka Abadžića, pod nazivom “Profinjena erotika jedne fotografske priče”, galerija Бартcелона, Belgrade Design District

Miris žene ili profinjena erotika jedne fotografske priče

Abadžićev angažman u mediju fotografije (kojim se bavi od petnaeste godine, profesionalno od 1995.) na sjajan način pokazuje artističke, tehničke i tehnološke mogućnosti fotografskog izričaja. Posebnu izražajnost i atraktivnost postigao je autentičnom estetskom dimenzijom, vizualnom jasnoćom, čitkošću i snažnim komunikacijskim dijalogom. Nakon fotografskih cjelina s motivima gradova (Prag, Pariz, Berlin, Zagreb) svoju je percepciju usmjerio na ljepotu i sklad ženskog tijela koje je u cjelini Miris žene podigao na razinu savršene likovne forme. Tri su važna aspekta njegova pristupa temi ženskog akta: poziraju mu obične djevojke (ne profesionalni modeli), nema stylinga niti naglašenoga uljepšavanja make-upom, ne koristi umjetno osvjetljenje. U ovoj osobnoj, subjektivnoj fotografskoj priči govori o idealu ljepote, o izazovnom i zavodljivom u svojoj prirodnoj intimi i identitetu, o ženinoj nagosti koja nije sablažnjiva, o sanjarskim vrijednostima, profinjenoj erotici i rafiniranoj senzualnosti, ali ne na način stereotipnih fotošopiranih reklama populističkih medija. Kao zasebnu činjenicu nameće osobiti crno-bijeli tonski registar, tretiranje dnevnoga svjetla i ugođaj rafiniranih sfumata.

Ono što zrači iz aktova, to je u prvom redu do savršenstva dotjeran odnos svjetla i sjene, ono što je fotografija preuzela od slikarstva: spretno korištenje isključivo prirodnog osvjetljenja koje meko obasjava figure, fluidni tonski prijelazi i gradacije svjetla, meko otvaranje u prostor, uvlačenje sjena u blaga ulegnuća tijela, opipljivost površine i gotovo ispolirana glatkoća tijela, tektonika kadra, artistička estetizacija usmjerena na ugođaj i na sitne pojedinosti. Gotovo mu je važnije ono nevidljivo, ono što je fotoaparat na čudesan način zabilježio u dubokim gustim sjenama.

Sve su fotografije pomno i svjesno kadrirane. Dugo promišlja pravi i istinski trenutak događanja u kadru: izdvajanje detalja u geometriziranoj pozadini fotografije, suprotstavljanje svijetlih i tamnih dionica, bogatstvo optičkih efekata, slikovitih površina i tekstura, naglašavanje gracilnih položaja žene u intimnim zatvorenim prostorima ili u prirodi (najčešće uz more na pješčanoj plaži). Bavi se problemima kojima se bave i slikari: svjetlom, kompozicijom, pravilnim komponiranjem prostora i ljudskog lika u prostoru (kojemu prilazi gotovo skulptorski, s iznimnim osjećajem za trenutak i za pojedinosti). Njegova je logika provociranje napetosti, ali lako prepoznajemo sklonost prema tihim, intimnim suglasjima, prema metafizičkom miru i tišini. Kako majstorski u tišinu preobražava središnji motiv ženskog akta i prostor koji ga okružuje! Autora ne vidimo, ali osjećamo da je i on u kadru.

Abadžićevu liniju u novoj hrvatskoj umjetničkoj fotografiji obilježava gotovo znanstvena preciznost, fascinacija ljepotom i uvjerenje da fotografija i bilježi i preobražava stvarnost. Miris žene je jedna od njegovih najatraktivnijih cjelina. Radi se o projektu koji ima nit vodilju, koji u sebi nosi zaokruženu priču, naboj i čvrstu točku gledišta. I priziva estetski sud. Njegov krajnji cilj ipak je sustavna gradba prepoznatljive stvaralačke osobnosti pa aktovi nisu samo prikaz ljepote i senzualnosti ženskog tijela, prije svega su činjenice autorove prepoznatljive izražajnosti, mirne, stroge i perfekcionističke likovne estetike crno-bijelih odnosa razjašnjenih tek pri susretu svijetla i sjena. Glamurozne impresionističke vizure potvrđuju činjenicu da se radi o vrsnoj stvaralačkoj poetici u mediju fotografije.

Branka Arh

Share

Lensculture video projekcija

Danas 28. aprila 2018. godine u 16:30, LensCulture video projekcija, Kulturni centar GRAD, Braće Krsmanović 4

LensCulture video projekcija!

Po prvi put LensCulture sarađuje sa festivalom “Belgrade Photo Month”.
Tokom 30 min, sa Ruben van der S radimo na zidu, predstavićemo video snimke LensCulture.

Dođite, uživajte i ne prestanite da učestvujete u otvorenim konkursima kompanije LensCulture. Hiljade očiju će videti vaš posao!

Share

Mlada ruska fotografija – skrining i predavanje

Danas 28. aprila 2018. godine u 17:00, Mlada ruska fotografija, Kulturni centar GRAD, Braće Krsmanović 4

Predavač: Olga Matveeva – umetnik, fotograf, profesor i diplomac umetničkog fakulteta Rodchenko, Moskva

Program: Kratak razgovor o aktivnostima umetničke škole Rodchenko, skrining radova ruskih fotografa, uključujući umetnike predstavljene na izložbi Connections.
(Kustos izložbu Olga, održava se u galeriji Kvaka 22, 25/04 – 10/05).

Jezik: engleski

Share

Lično prisustvo – izložba fotografija Szilvia Mucsy

Želimo da vas obavestimo da je izložba (27. aprila 2018. godine u 19h) “Lično prisustvo” u TransformArt galeriji otkazana od strane autora Szilvia Mucsy, zbog okolnosti koje su izvan kontrole festivala “Belgrade Photo Month” i galerije.

Ovaj narativ je o ličnom prisustvu i nedostatku prisustva. Stvarnost i razmišljanja, privatni dnevnici i lični snimci, da zadrže trenutak kroz različita savremena pitanja: urbane krajolike, lične fotografije, kulturne i društvene teme… Privatni dokumentarni prikaz različitih domova, bezličnih hotelskih soba, privremenih smeštaja na različitim lokacijama širom Evrope, kao unutrašnja opservacija po imenu DOM, i vizualni dnevnik spoljne stvarnosti: krajolici i svakodnevne scene kao refleksije doživljenog trenutka. Opservacija, odnos između stvarnosti i unutrašnjeg sveta.

Szilvia Mucsy
Prevod Mirjana Kosic

Share